Djeca i ekrani

Djeca i ekrani

U današnjem digitalnom vremenu djeca su izložena raznovrsnim medijskim sadržajima od najranije dobi. Kako bi roditelji pravilno upravljali ovom izloženošću, važno je imati smjernice koje će pomoći u donošenju odluka i ograničavanju vremena provedenog pred ekranima. Ovdje navodimo nekoliko savjeta i preporuka roditeljima:

• Postavite granice: definirajte jasna pravila o korištenju medija u kući. Odredite vrijeme koje djeca smiju provesti pred ekranima i koje vrste sadržaja smiju konzumirati.

Preporučeno vrijeme ekrana je:

• do 2 godine – dijete ne treba biti izloženo zaslonima,
• 2-5 godina – manje od 1 sat dnevno uz prisustvo roditelja,
• 6-9 godina – 1 sat dnevno,
• 10-12 godina – 1.5 sat dnevno,
• 13-18 godina – 2 sata dnevno.
• Budite uzor: modelirajte pozitivno ponašanje kada je u pitanju korištenje medija. Djeca često oponašaju ponašanje svojih roditelja, pa je važno da i vi ograničavate vrijeme provedeno pred ekranima i pokazujete interes za druge aktivnosti.

• Aktivno sudjelovanje: umjesto da samo sjede pred ekranom, potičite djecu da aktivno sudjeluju u medijskim sadržajima. Razgovarajte s njima o onome što gledaju (npr. o likovima u crtiću, ponašanju likova, samoj radnji), postavljajte pitanja i potičite ih na razmišljanje i razgovor. Ako se radi o pjesmici ili plesu, pokušajte i vi otplesati koreografiju s djecom.

• Odaberite kvalitetne sadržaje: birajte medijske sadržaje koji su prilagođeni uzrastu djeteta te koji potiču razvoj kreativnosti, empatije i socijalnih vještina.

• Kontrolirajte pristup: postavite sigurnosne postavke na uređajima kako biste ograničili pristup neprikladnim sadržajima. Također, razmislite o tome da postavite lozinku ili PIN kako bi se spriječilo samostalno pretraživanje interneta. Ovaj korak je izuzetno važan jer kao što i sami znate, postoje različite reklame i drugi neprimjereni sadržaji koji se mogu pojaviti (od hiperseksualiziranih sadržaja do antisocijalnog ponašanja, ili jednostavno dobno neprimjerenog sadržaja koji može nepovoljno utjecati na psihičku dobrobit djeteta).

• Balansirajte s drugim aktivnostima: potičite djecu da se bave raznovrsnim aktivnostima izvan ekrana, poput igre na otvorenom, odlaska u prirodu, čitanja knjiga, društvenih igara, crtanja ili sviranja glazbenih instrumenata. Ako pribjegavate davanju ekrana djetetu kako biste dobili neometano vrijeme, pokušajte im dati npr. plastelin / obično tijesto da oblikuju rukama ili različitim kalupima. Ako Vam treba vrijeme za kućanske poslove možete ih uključiti kao pomoć (npr. dok roditelj obavlja jedan kućanski posao dijete može dobiti krpicu za prebrisati stol i stolice).
• Razgovarajte o posljedicama (odnosi se na stariju djecu): objasnite djeci potencijalne negativne posljedice prekomjernog korištenja medija, poput nedostatka sna, problema s koncentracijom i socijalnih problema.

• Pratite pojavu negativnih posljedica te postavite dodatne granice: u slučaju da prepoznate da je dijete postalo razdražljivije nego inače, da teže usniva i lošije spava (da se češće budi ponoći), da mu je jako teško poslušati postavljenu granicu i da mu je veći problem surađivati s vama, osvijestite provodi li u zadnjem periodu (pre)više vremena pred ekranom. U slučaju da ova ponašanja ne možete opravdati nekim drugim faktorom (promjene u obitelji, bolest, promjene u rutini i svakodnevici) vrijeme je za uvođenje dodatnih granica za vrijeme provedeno pred ekranima.

Cilj roditelja ne bi trebao biti u potpunosti dijete izolirati od ekrana. Važno je poštivati kontekst vremena u kojem živimo i djetetu dati mogućnost učenja „predtehničkih“ vještina. Ali ono što možemo je, uz poštivanje ovih smjernica, pomoći djeci da razviju zdrav odnos prema medijskim sadržajima i da ih koriste na način koji potiče njihov cjelovit razvoj.

Ako imate pitanja ili želite dodatne informacije uvijek se možete obratiti se na psiholog@vrtic-frfi.hr.

Pripremila: Nika Popović, mag.psych.