Važnost čitanja djeci rane i predškolske dobi

VAŽNOST ČITANJA DJECI RANE I PREDŠKOLSKE DOBI

Slušajući priče iz slikovnica od najranije dobi djeca stvaraju podlogu za savladavanje preostalih vještina, a to su govorenje, čitanje i pisanje. Slikovnica je prva i najvažnija knjiga u životu djece. Čitajući djeci te aktivnim uključivanjem djece u proces čitanja utječemo na njihov kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj. Rano čitanje slikovnica, te različitih priča djeci, gradimo čvrste temelje te osim razvoja mentalnih sposobnosti i edukativne ujedno utječemo na djetetov pogled na svijet te mu pomažemo da se nosi s raznim izazovima u životu.  Važnu ulogu kod odabira slikovnice kao i kod čitanja imaju osobe koje odgajaju dijete, a to su ponajprije djetetovi roditelji, a zatim djetetov odgojitelj zajedno s predškolskom ustanovom.

Slikovnica razvija spoznajni svijet djeteta, izaziva emocije, razvija govor i bogati rječnik, zadovoljava djetetovu potrebu za nečim novim. Putem slikovnice dijete spoznaje svijet oko sebe, pojave i odnose u ljudskoj okolini na njemu primjeren način. Slikovnica razvija sposobnost pamćenja i zapamćivanja logičkih odnosa, navikava dijete na uporabu knjige od najranije dobi, razvija potrebu za knjigom, pruža djeci mogućnost da svijet vide očima umjetnika,zato bi slikovnica prema Zalar (2008) trebala biti svakodnevni dio djetetova života,kockica poveznica, tješiteljica i hrabriteljica.

VAŽNOST DIJALOŠKOG ČITANJA SLIKOVNICA

Čitanje u kojem roditelj ima glavnu ulogu, a u kojem je dijete samo pasivan slušač nema velike dobrobiti za dijete. Interakcija roditelja s djetetom prilikom čitanja slikovnica i priča je značajna jer dijete tada postaje ravnopravan partner u čitanju, što znači da u bilo kojem trenutku može izreći svoje misli i razmišljanja o pročitanom te postaviti pitanja koja ga zanimaju u vezi s pročitanom pričom. Takvo zajedničko, poticajno čitanje slikovnica nazivamo dijaloško čitanje u kojem se izmjenjuju faze čitanja i faze razgovora o pročitanom tekstu i slikama u slikovnici.U dijaloškom čitanju najvažnije je shvaćanje i preuzimanje uloga, uloga roditelja je da postupno vodi dijete u sve složeniju upotrebu riječi koja počinje od toga da se od djeteta traži da imenuje stvari i bića, preko imenovanja svojstava i funkcija pa do traženja djetetova sve dužeg i bogatijeg govora kako bi se dijete kasnije samostalno moglo izražavati te opisati slike i sadržaj slikovnice ili priče (Centner, 2007).

KVALITETA SLIKOVNICA

Kvalitetan odabir slikovnice kod djeteta stvara interes za čitanje pa dijete voli provoditi vrijeme slušajući priče i uživa u aktivnostima vezanim za slikovnicu koja mu je pročitana. Odabir slikovnice nije jednostavan ni lak posao. Roditelji su često zbunjeni oko toga koje su slikovnice primjerene njihovoj djeci, neki roditelji nemaju prilike kupiti ili posuditi slikovnice, a neki ne znaju niti koliko su slikovnice važne u djetetovom razvoju i životu (Vonta i Balič 2011). Centner (2007) naglašava kako pri kupnji slikovnica, koje danas možemo kupiti posvuda, valja imati na umu da njihove slike i tekst utječu na prve estetske ukuse te bi trebalo voditi računa o tome tko je autor,ilustrator i odabrati one koje su potpisane od strane autora kako ne bi kupilinekvalitetnu slikovnicu koja je nemaštovita, stereotipna s besmislenim i djetinjastim tekstom koji ne odgovara dječjoj dobi već samo ima namjeru čim brže zarade.  Od rođenja do druge godine života za djecu treba izabrati slikovnice s malo teksta i jasnim, šarenim ilustracijama, kratkim tekstom brojalica te ponavljanjem riječi. Za djecu rane dobi pogodne su knjige izrađene od mekih, trajnih materijala koji se mogu savijati i koji se teško trgaju. U trećoj i četvrtoj godini života djecu počinju zanimati priče o ljudima, životinjama te svakodnevnim događajima i aktivnostima. U toj dobi pogodne su priče s jednostavnim zapletima kako bi djeca mogla predviđati što će se dogoditi, dok u klasičnim bajkama uživaju te vole opasne situacije koje na kraju završavaju sretno. Tada djeca vole i komične elemente u priči te ponekad i sama izmišljaju nove dramatične i šaljive zaplete ili sama završavaju priču. U petoj i šestoj godini raspon pažnje je znatno širi pa se djeca mogu usredotočiti na različite književne žanrove, iako su slike i dalje važne te pomažu djeci da bolje prate složenije zaplete (Vizek Vidović i Hrabar, 1999).

U nastavku smo Vam pripremili listu kvalitetnih slikovnica koja je nastala u sklopu Laboratorija čitanja, što je projekt koji financijski podupire Ministarstvo znanosti i obrazovanja.